Site icon Rugali – Amakuru

Ikibazo ku banyamategeko Prof Charles Kambanda, Didas Gasana, ….

Twibuke … dusobanukirwa n’icyaha cya jenoside: Ndasaba abize amategeko bose n’abavugwa mu nyandiko ikurikira(= Prof Charles Kambanda, Didas Gasana, Evode Uwizwyimana) kuyinenga.

Nta jenoside ibaho itateguwe, kandi abayiteguye (= abantu bake bari ku isonga ry’ubutegetsi) ni bo bonyine bagomba kuyiryozwa. Naho abubahirije amategeko (= les exécutants) bahabwa n’abategetsi, bagatsemba abatutsi kuko batinyaga kwicwa, … njye mbona byarashobokaga kugirwa abere uhereye ku mpamvu ziteshya agaciro icyaha (= éléments injustes) turasesengura hepfo aha.

“Gutekereza ku cyaha ugiye gukora n’ingaruka zacyo (= prémiditaion) no gutegurana ubwenge n’ubushishozi uko uzagikora (= planification): impamvu nkomeza cyaha cya jenoside zisobanurwa neza na Raphael Lemkin.

Uwahimbye icyaha cya jenoside, Raphael Lemkin, mu kugisobanura yaravuze, ati “nk’itegeko rusange jenoside ntibivuga kurimbura mu gihe gito abenegihugu bafite amateka amwe bose (ubwoko cyangwa abagize idini runaka ndlr.)… Icyaha cya jenoside gisobanura ahubwo ko habayeho iteganyabikorwa ryumvikanyweho (= un plan coordonné) ry’ibikorwa binyuranye bigamije gusenyagura imisingi y’ingirakamaro yo kubaho kw’itsinda ry’abantu…”

[« En règle générale, le génocide ne signifie pas nécessairement la destruction immédiate d’une nation, (ethnie, race ou religion ndlr … Il entend plutôt signifier un plan coordonné de différentes actions visant à la destruction de fondements essentiels de la vie de groupes nationaux, dans le but d’exterminer les groupes eux-mêmes… »  [8][8] Raphael Lemkin, Axis rule in occupied Europe : laws…. »]

« Dans un article de 1945, intitulé « Génocide, un crime moderne », Lemkin suggéra une définition plus vaste qu’il avait, semble-t-il, l’intention de proposer comme base des travaux sur la convention des Nations unies. Le crime de génocide, écrivit Lemkin, inclut des techniques de destruction politique, sociale, culturelle, religieuse, morale, économique, biologique et physique [11][11] Raphael Lemkin, « Genocide : A Modern Crime », Free…. Il mentionna en particulier les famines provoquées et la mort par épuisement ou par l’exposition au froid ; il inclut la dégradation morale, la destruction et la confiscation de biens personnels et d’églises, le travail forcé, la destruction de modèles culturels et la suppression de la souveraineté politique. Il insista également sur l’intention des coupables « de détruire ou d’avilir tout un groupe national, religieux ou racial en attaquant certains membres de ce groupe. (…)”

[https://www.cairn.info/revue-revue-d-histoire-de-la-shoah-2008-2-page-511.htm]

Nta gushidika na guto ko ibi bivugwa na Raphael Lemkin, biri mu rurimi rw’igifaransa, bihwanye 100% n’ibyo Leta ya Paul Kagame yakoreye kandi na n’ubu igikorera ubwoko bw’Abahutu. Mbese izabiryozwa ?

Aba bantu Leta ya Paul Kagame yambitse amapingu kubera kuzunguza ngo babone amaramuko ni abakene b’Abahutu. Mu gukenesha ubwoko b’Abahutu, Leta ya Paul Kagame iri kubukorera jenoside.

https://rugali.com/ihohoterwa-rikabije-namayeri-agamije-guhisha-ukuri-ku-kibazo-cyabazunguzayi-nabamasayi-mu-mujyi-wa-kigali/

https://www.youtube.com/watch?v=6BC_YuiAWp0

https://www.youtube.com/watch?time_continue=19&v=oIqpbZ-aQis

https://www.hrw.org/africa/rwanda

Twikomereze.

Mu myumvire ya Raphael Lemkin rero, kimwe n’umuntu wese utekereza, nta jenoside ishobora kubaho hatabanje kubaho itegurwa ryoyo. Nta teganyabikorwa (= plan), nta jenoside ishoboka.

Birumvikana kandi ko igikorwa cyo gutsembatsemba imbaga y’abantu benshi cyane kidashoboka hatabanje kubaho guteganya (= plannifier) uko kizakorwa nta nkomyi, byanashoboka kigakorwa mu ibanga.

Uku gutegurana ubwenge no guteganya uko ibikorwa byo gutsembatsemba itsinda ry’abantu rirengerwa n’Itegeko rya Loni ni byo byitwa impamvu nkomeza cyaha (= circonstances aggravantes) cya jenoside. Ni na byo bituma icyaha cya jenoside kiba/cyitwa icyaha ndengakamere.

Itegurwa rya jenoside rigaragarira mu bikorwa byakozwe mbere y’itangizwa rya jenoside.

Ni yo mpamvu, Raphaël Lemkin asabwe kugaragaza ko habaye itegurwa rya jenoside y’Abayahudi, byabaye ngombwa ko atanga ibimenyetso simusiga, ibikorwa by’Abanazi bigaragaza iryo tegurwa ry’umugambi muremure (= un long projet) wo gutsembatsemba itsinda ry’Abayahudi:

– yagaragaje amadisikuru yavuzwe n’Abanazi yuzuyemo ingengabitekerezo n’itegurwa ryo kuzatsembatsemba Abayahudi;

– yagaragaje ko Abayahudi batandukanijwe n’abandi baturage kugirango bizorohe kubatsembatsemba;

– yerekanye ko higishijwe abaganga mu mugambi muremure wo kuzatsembatsemba Abayahudi hakoreshejwe inshinge n’amarozi;

– yerekanye ko Abanazi bubatse amazu n’ibyumba, mu ibanga, byo kuzarundarundiramo Abayahudi bagamije kuzabarandurana n’imizi;

– yerekanye amatariki abayobozi bakuru b’Abanazi bahuriyeho bacura imigambi yo gutsembatsemba Abayahudi n’imyanzuro, yanditswe ku mpampuro, yafatirwaga muri izo nama; bityo bakamenya aho imyiteguro igeze yo kuzatsembatsemba Abayahudi; (…).

Niba usha kumeya ukuri kuzuye kuri jenoside y’Abayahudi soma ku buntu igitabo kiri kuri linki ikurikira maze wibaze niba ibyanditswemo hari aho bihuriye n’icyiswe jenoside y’Abatutsi:

[https://books.google.dk/books?id=I571y5hE70IC&pg=PA75&lpg=PA75&dq=qui+sont+les+planificateurs+de+la+shoah?&source=bl&ots=k-5ikHjyyk&sig=SEzx7GPW7sUTmQwTN2M6FsJJ4GM&hl=fr&sa=X&ved=0ahUKEwiT64r_8OvYAhVMDSwKHW4KDtcQ6AEIOTAC#v=onepage&q=qui%20sont%20les%20planificateurs%20de%20la%20shoah%3F&f=false]

Ni ingirakamaro kwibutsa ko biriya bikorwa byose byabaye mbere, mbere cyane, yo gutangira gutsembatsemba Abayahudi.

Ni ngombwa kandi kongera kwibutsa ko umugambi, kugambirira (= intention ou élément moral) bitandukanye cyane n’itegurwa, guteganya ibikorwa n’uko bizashyirwa mu ngiro (= circonstances aggravantes).

Tubyumve neza: Umuntu ashobora kwifuza, akagambirira, gukora ikintu (= avoir l’intention) ariko ntategure (= plannification) uko azagikora. Ashobora kandi kugambirira kugikora, akanategura uko azagikora, ariko uwo mugambi n’ itegurwa ryawo ntabishyire mu ngiro (= mise en exécution du plan) kubera impamvu zinyuranye.

Ni yo mpamvu umuntu wese ushaka kumenya niba mu Rwanda harabaye jenoside koko agomba kubanza kwibaza niba harabaye itegurwa n’iteganyabikorwa ryumvikanyweho (= plan coordonné) byayo, akagaragaza n’abakoze iryo teganyabikorwa n’abo barishinze ngo barishyire mu ngiro.

Ni muri urwo rwego mu kwezi kwa 1/2018, abadepite ba Leta ya Kagame banze ingingo itagaragaza ko jenoside y’Abautsi yateguwe.

Mu kiganiro kiri kuri linki ya 2 hepfo aha, abanyamategeko Prof Kambanda, Gasana, na Minisiteri Uwizeyimana Evode bemeza ko ijambo “gutegura” atari ngombwa gushyirwa mu busobanuro bwa jenoside. Mbese bafite ukuri? Kuri njye ni oya. Njye mbona ijambo “gutegurwa” bifite akamaro cyane kandi bitica ubusobanuro buri mu Tegeko rya Loni.

 Ikindi kandi, jenoside ni icyaha gishya cyane kigishakirwa ubusobanuro, bityo mbona ko uwakibonura ubusobanuro bwiza, ataba akosheje.

Nta jenoside ibaho itateguwe, kandi abayiteguye (= abantu bake bari ku isonga ry’ubutegetsi) ni bo bonyine bagomba kuyiryozwa. Naho abubahirije amategeko bahabwa n’abategetsi (= les exécutants), bagatsemba abatutsi kuko batinyaga kwicwa, … njye mbona byarashobokaga kubagira abere bahereye ku mpamvu ziteshya agaciro icyaha (= éléments injustes) turasesengura hepfo aha.

[https://www.youtube..com/watch?v=CiOzkXDgviQ]

[https://www.youtube.com/watch?v=kNe9GLkSMo8&t=3811s]

Icya kabiri ni ukwibaza niba ubusobanuro bwatanzwe na Lemkin, ibikorwa byabayeho mbere y’itangizwa rya jenoside …, buhwanye neza na jenoside yakorewe Abatutsi:

– Mbese “habayeho umugambi muremure (= un projet) n’iteganyamigambi ryumvikanyweho (= un plan coordonné) ry’ibikorwa binyuranye bigamije gusenyagura imisingi y’ingirakamaro yo kubaho kw’itsinda rigizwe n’ubwoko” bw’Abatutsi?

– Mbese hari ibikorwa byabayeho bigamije “isenyagurika ry’inzego z’ubuyobozi, iz’imibanire, umuco, ururimi, ishema ryo kwiyumvamo ubwenegihugu bw’ubunyarwanda byakorewe ubwoko” bw’Abatutsi?

– Mbese hari ibikorwa byabayeho bigamije gukenesha ubwoko bw’Abatutsi cyangwa ibindi bikorwa bibi bigambiriye guhungabanya, ku buryo bukomeye, imibereho yabo nk’ubwoko bw’Abatutsi?

– Mbese ubwoko bw’Abatutsi bwigeze gutandukanywa n’ubwoko bw’Abatwa n’ubw’Abahutu hagamijwe kubwicisha ipfunwe n’ikimwaro, kubunena cyangwa kubutsembatsemba?

– Ni bande bacuze umugambi, bakoze iteganyabikorwa bakanaryumvikanaho, ryo kurimbura ubwoko bw’Abatutsi?

(…)

Ibi bibazo ni byo urukiko rwa Loni TPIR rwibajije, mu kuburanisha abategetsi bakuru ba Leta ya Habyarimana-Sindikubwabo, rukanabibonera ibisubizo twiyemeje kubibashyirira mu rurimi rw’Ikinyarwanda muri iki gitabo.

Nyuma yo gusobanura ko nta jenoside ishobora kubaho itateguwe, uko gutegurwa kugakorwa hateganywa ibikorwa byo gutsembatsemba imbaga y’abantu b’inzirakarengane n’uko bizakurikirana, mu gice gikurikira turarebera hamwe impamvu ziteshya agaciro icyaha icyo ari cyose, impamvu zirengagijwe na TPIR kimwe n’inkiko za Leta ya Paul Kagame mu gucira urwambehe ubwoko bw’Abahutu mu mugambi muremure wo kubambura uburenganzira bwa muntu (= les droits humains), uburenganzira umuntu wese ahabwa no kuba umunyagihugu (= les droits civiques) bityo bakaba abacakara (= esclaves) mu gukorera abatutsi badahembwa mu cyiswe imirimo nsimburagifungo (= TIG ou Travail d’Intérêt Général).”

Icyumweru cyiza.

Samuel Lyarahoze

Exit mobile version