Site icon Rugali – Amakuru

Amakosa akomeye mw’ ijambo RYA Kagame

Bavandimwe basomyi imyaka 25 irashize FPR yiivuga imyato yo kwica ariko yaba abanyarwanda cg abanyamahanga tubifata nk’ibisanzwe. Ubu rero reka mbamenere ibanga: ni ukoga magari amazi si ya yandi Kagame yarenze umurongo utukura yishyiriyeho.

Harya NGO Sendashonga yishwe kuko yarenze umurongo utukura, nta no kwicuza icyo cyaha! Iri si ishyano ryagwiririye u Rwanda rikabura Gihanura?

Kuki umuntu yababazwa no uko atishe mugenzi we? Kuki umuntu yakubita agatoki Ku kandi ko atamaze abantu, ubu akaba yishimiye ko afite ubushobozi bwo gukomereza aho yari ageze, akaba abibikiye ari ikibazo cy’igihe?

Ni gute umutegetsi yakwishimira ko ariwe wishe cg wicishije umuturage we amujijiko afite ibitekerezo byo kumusimbura?
Ubanza ababyapolitiki kwica biborohera kubivuga no kubikora.

None Kagame na bagenzi be ko igihe beguraga intwaro cg bagipanga ntawabishe? Noneho rero abatutsi n’abahutu bishwe kuva mu 1990 na karundura yo mu 1994, bazize gusa ko bakunda cg bakekwaho gukunda no gukorana na FPR yifuzaga ubutegetsi bazize ukuri!!

Niba Kagame na bagenzi bemera ko Sendashonga yazize ukuri nafungure abantu Bose bafungiwe kwica abatutsi n’abacuti nabo b’abahutu.

Niba Kagame na bagenzi be bemera ko ibyo yavuze kuri Sendashonga ari byo kuva none ntasongere kwibuka urupfu rubi abatutsi na bacuti nabo b’abahutu bishwe. Bari cg bakekwagaho gushyigikira abashaka ubutegetsi.

Niba Kagame yemera ko ibyo yavuze ari ukuri, amaze kurwikatira: AGOMBA KWICWA. Muti kubera iki? Kuva mu mwaka 1990 kugeza none Kagame yagambaniye u Rwanda n’abanyarwanda ashaka ubutegetsi, arashinzwa gushaka ubutegetsi bwa, Uganda, RDC, Burundi na TZ, arakekwa guhungabanya umutekano ahiga abanyarwanda I Buraya na SADC.

Ngendeye Ku gitabo cy’amategeko cy’imirongo itukura nk’uko cyanditswe na FPR na Kagame, Kagame akwiye kwicwa kuko yarenze UMURONGO UTUKURA inshuro nyinshi.

Mumbabarire ntawe mpaye umukoro WO kwica Kagame kuko iryo somo ntarisobanukiwe kdi ndumva ntashaka no kuryiga.
Ariko ni mahire dufite inzobere Paulo Kagame nagire vuba, nk’uko asanzwe abigenza, abyikoreye cg atanze itegeko Ku bakozi be, Yicwe abamugenza b’abahozi bataramugeraho.

Ndamutse mbaye président umurongo utukura nawusibisha ibara ryera nk’amata ya Nyabisindu kera abatindi biyise abatutsi bataraduka NGO basibe amabuga bace inka bazane ubworo n’ubukunguzi bwo kurandura imyaka, kumena amata no korora ya ma matungo azira.

Mbonye Hari ungaya nakwisuzuma aho kwirukira ibyo bitukura byo kabura inka , nkabisimbuza Saint Valentin (urukundo no rwogere dii, nkizirwa) kdi nti Inda nini muyime amayira

Numvise ko Seth yanditse inzandiko 600. Kagame nagire ubutwari azisohore turebe ibyaha byamwicishije.
Kagame ati ikibazo cy’u Rwanda cyatangiriye kuri Sendashonga, oya ahubwo cyatangiye igihe baguha kuyobora FPR kdi bagenzi bawe bakugaye, kimwe ni uko twagifatira Ku byabaye Ku Rucunshu n’umwanzuro w’abiru nyuma yaho.

Numvise waragarukiye Abafransa. Bo baravuga NGO : LA diférence fait l’homme kdi ngo Au choc des idées jaillit LA lumière. Niba utabisobanukiwe iruhande rwawe ntihabuze abumva urwo rurimi. Harya urashaka gutera ukiyikiriza, ukavuza ingoma ukanabyina.

Abasokuru banjye nawe bavuze ko umutwe umwe wifasha gusara. Ubwo niba ushaka gusara cg warasaze ntibizaba bigikwiye ko uyobora u Rwanda. ESE ubwo uwo mwashakanye atabonye ibintu nkawe wahita ufanya nka Néron? ESE bariya abasore bawe ko mbona ari beza cyane, bo gahirwa, buriya batabonye ibintu nkawe wabica koko?

Ziriya mfura ziberewe n’amata nkamwe yabaga mu Mayaga na Gishwati na Rubirizi no mu Rwanda hose abatindi bataratera, ntibakwiye amaroso biragatsindwa

None rero Nyakubahwa Mutware Utwaye u Rwanda niba rwose ucyemera ko ibyo yavuze kuri Sendashonga ari byo, nk’umuturage wawe NDAKUGAYE kdi NGUCIYE Ku NGOMA. Dore uko ndusomye:

Imanza zose z’abantu bishwe mu Rwanda Bose bazize ibitekerezo byabo Bose bari Ku mutwe wawe nta n’umwe uvuyemo, uhereye kuri wawundi wakubwiye ya magambo ubwo Museveni yarakuraze U Rwanda NGO usimbure Rwigema kugeza kuri Rwigara wakugejeje aho ugeze aho, umu Zambia Kayitare Dieudonné wakurindaga, Gasakure wakuvuraga na Anselme Mutuyimana utavuzeho ugahitamo kuvuga kuri Rutagungira ukekwaho kwica Seburikoko.

Ko ikibazo cye kiri mu nkiko uragishakaho iki? Ko nanagaruka I Rwanda tuzatangiza iperereza Ku rupfu RWA Seburikoko Petero .

Harya buriya Seburiko ntumuzi kuburyo ukekwaho kumwica akorerwa ubuvugizi aho kubazwa n’inzego zibishinzwe.
Ukarengaho ugasaba abo mu majepfo kukubikira ibanga. Babikoze burya , uje ubaca kubeshya, ubakoramo, ubaca Ku mata NGO inka nifungwe NGO ntibinike imyumbati, NGO ntibenge akagwa.

Harya inzira ijya mu nkotanyi iciye I Burundi inyura he? Ndabizi neza ko batazakumvira kuko urabizi ko basobanutse ntibazasakuza kuko barareshejwe amata n’umuco ariko bazatanga amakuru akenewe.
Harya burya Ndahindurwa wamuhaye icyubahiro ubwo yatanganga ukamurekera abakafili bige iby’itabarizwa rye? ESE warihe atabarizwa? Harya watanze akaruhuke? Waba se warurukije ibendera ry’igihugu.

Harya Mbonyumutwa wamutaburuye umubuza kwiruhukira ushaka iki, ubu ari he. Ibyo hamwe n’ibindi biragaragara ko uri Gusaba uwo wimye.

Amajyepfo uvukamo nta mwenda tugufitiye (mvuze mu izina ryanjye nk’uhakomoka kimwe na Niyomugabo wowe Uzi aho ari)
Ni wowe utugomba, ariko ntacyo nkwishyuza kuko nta bwishyu ufite

Icyo mbasaba ni ugutanga itegeko kuri wowe warenze umurongo. ESE ubundi itegeko ry’u Rwanda rirawuteganya, niba riwuteganya se imanza zaciwe cyari NGO zemeze igihano cy’urupfu. Hari uwavuze NGO iyo ama Leta adahannye icyaha, icyaha kizanira igihano Igihe kirageze NGO ibikorwa by a Kagame na FPR byizanire igihano kdi ntawusabihagarika.

Amina

Mpogazi Gitaminsi
Umusomyi wa Rugali

Exit mobile version